Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste halo Parseria ho SEI no UN Women hodi halo lansamentu ba perfil jéneru munisipál
Dili, 18 Agostu 2026 – Ministériu Finansa, liuhosi Prezidente INETL, I.P., no Sekretaria Estadu Igualdade (SEI), iha parseria ho UN Women Timor-Leste, lansa ofisialmente Perfil Jéneru Munisípiu sira iha Timor-Leste.
Dokumentu sira ne’e lansa ofisialmente husi Sua Exelénsia Sekretária Estadu Igualdade – SEI, Elvina Sousa Carvalho, hamutuk ho Koordenadór Rezidente ONU, Sra. Olufunmilayo (Funmi) Balogun-Alexander; Prezidente Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL, I.P.), Sr. Elias dos Santos Ferreira; Xefe Misaun UN Women Timor-Leste, Sra. Amy Nishtha Satyam; Diretór-Jerál Desentralizasaun no Poder Lokál (DG-DGL), Sr. António Augusto Guterres; Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Sr. Francisco dos Santos; no Prezidente Rede Feto Timor-Leste, Sra. Zélia Guterres.
Dokumentu ofisiál sira-ne’e iha relevánsia boot ba ajenda dezenvolvimentu desentralizasaun Timor-Leste nian. Sira fornese evidénsia prátika ba munisípiu no instituisaun nasionál sira atu identifika lakuna sira, determina prioridade investimentu sira, no hametin planeamentu ne’ebé responde ba jéneru, dezenvolvimentu polítika, orsamentasaun, prestasaun servisu, no monitorizasaun.
Iha ninia intervensaun, Prezidente INETL, Sr. Ferreira, hato’o ninia agradesimentu ba ema hotu-hotu nia prezensa iha lansamentu Perfil Jéneru Munisípiu sira iha Timor-Leste. Nia nota katak perfil sira reprezenta pasu importante ida ba hametin foti desizaun bazeia ba evidénsia no promove igualdade jéneru iha nasaun tomak. Perfil sira ne’e dezenvolve uza estatístika ofisiál husi Sensu Populasaun no Uma-kain Timor-Leste 2022, ne’ebé produz husi Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste no Ministériu Finansas, iha kolaborasaun metin ho ONU Feto no Sekretaria Estadu ba Igualdade. Perfil sira fornese informasaun komparavel no lokalizadu ba munisípiu 13 iha Timor-Leste no Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse-Ambeno.
Produtu ida-ne’e maka rezultadu hosi Sensu Populasaun no Uma-kain 2022 nian. Tuir resensiamentu, Institutu publika ona Rezultadu Finál, Relatóriu Temátiku 12, no Rezultadu Sensu Fó Fila Fali (kada aldeia) iha Timor-Leste laran tomak. Perfil sira-ne’e la’ós de’it kolesaun estatístika nian — sira maka ferramenta prátiku sira atu komprende iha ne’ebé maka dezigualdade sira eziste, sé maka husik hela iha kotuk, no asaun saida maka presiza. Bainhira dadus jéneru nian lori besik liu ba munisípiu no komunidade sira, dadus ne’e bele ajuda ema sira ne’ebé halo polítika hadi’a planeamentu, dirije rekursu sira ho efetivu liu, no dezenvolve programa sira ne’ebé responde ba realidade feto, mane, labarik-feto, no labarik-mane sira iha parte oioin iha nasaun ne’e.
Rezultadu sira-ne’e hatudu progresu, maibé mós hatudu dezafiu urjente sira.
Primeiru, iha munisípiu 13 hosi munisípiu 14, maioria populasaun hela iha área rurál, no labarik sira ho idade menus hosi tinan 15 reprezenta besik um-tersu hosi populasaun. Situasaun ida-ne’e kria nesesidade ida ba kuidadu ne’ebé boot liu no kontinua. Iha uma-kain barak, responsabilidade ba tau-matan ba labarik no serbisu uma-laran nian hala’o liuliu liuhosi serbisu ne’ebé la selu, no serbisu ida-ne’e maioria feto no labarik-feto sira mak halo.
Segundu, Perfil sira hatudu katak dezigualdade jéneru hahú sedu no aumenta iha vida tomak. Kaben sedu afeta nafatin feto foin-sa’e sira iha munisípiu balun. Iha kuaze munisípiu hotu-hotu, feto no labarik-feto sira iha posibilidade boot liu atu nunka tuir eskola duké mane no labarik-mane sira. Barreira sira-ne’e hamenus oportunidade sira ba dezenvolvimentu kapasidade, empregu, no jerasaun rendimentu.
Terseiru, feto sira kontinua hasoru barreira sira iha merkadu traballu. Feto sira-nia partisipasaun iha forsa traballu menus liu duké mane sira-nian iha munisípiu sira, no kuidadu família nian identifika hanesan razaun importante ida ba diferensa ida-ne’e. Maski bainhira feto sira hetan serbisu, sira iha posibilidade boot liu duké mane sira atu serbisu iha serbisu sira ne’ebé vulneravel. Meiu subsisténsia barak mós iha ligasaun metin ho produsaun subsisténsia, liuliu iha área rurál sira.
Dahaat, feto no labarik-feto sira ho defisiénsia hasoru forma desvantajen oioin no interseta malu. Iha munisípiu sira, entre porsentu 58 no 89 hosi feto no labarik-feto sira ho defisiénsia, ho idade tinan lima ba leten, nunka bá eskola. Barreira edukasionál sira-ne’e iha ligasaun ho rezultadu sira ne’ebé kiak liu iha empregu no partisipasaun sosiál iha faze sira moris nian tuirmai.
Tanba ne’e, ita tenke garante katak inisiativa igualdade jéneru inklui ema ho defisiénsia sira. Ida-ne’e signifika haforsa edukasaun inkluzivu, hadi’a asesibilidade ba servisu no infra-estrutura, no hasa’e oportunidade empregu ne’ebé di’ak no seguru ba feto sira ho defisiénsia. Abordajen interseksionál maka importante tebes se ita sériu atu asegura katak laiha ema ida maka husik hela iha kotuk.
Lansamentu husi Perfil sira-ne’e tenke marka inísiu husi asaun, la’ós finál husi análize. Ha’u enkoraja instituisaun nasionál sira, autoridade munisípiu sira, sosiedade sivíl, parseiru dezenvolvimentu sira, no komunidade sira atu uza Perfíl sira-ne’e iha dalan konkretu.
Ita tenke uza Perfil sira atu identifika númeru limitadu ida hosi prioridade sira iha munisípiu ida-idak, liga prioridade sira-ne’e ho planeamentu no orsamentasaun, atribui responsabilidade ba instituisaun sira, no monitoriza progresu iha tempu. Ita mós tenke hametin ligasaun entre estatístika nasionál no planeamentu lokál, hodi garante katak dadus sira la’ós prodús de’it, maibé uza ho ativu hodi hadi’a povu nia moris.
Iha tempu hanesan, ita tenke rekoñese limitasaun dadus sensu nian. Perfil sira la sukat diretamente dimensaun hotu-hotu husi igualdade jéneru, inklui violénsia bazeia ba jéneru, foti desizaun, kontrolu ba ativu no rekursu sira, asesu ba servisu finanseiru, rendimentu, kondisaun servisu, ka kuidadu la selu no servisu doméstiku. Área sira-ne’e sei presiza fonte dadus komplementár sira, inklui dadus administrativu no peskiza kona-ba uza tempu.
Mai ita uza evidénsia ida-ne’e atu hametin labarik-feto sira-nia edukasaun, hamenus no fahe serbisu kuidadu nian ne’ebé la selu, hasa’e feto sira-nia asesu ba rekursu produtivu no servisu di’ak sira, hadi’a protesaun sosiál, no garante inkluzaun tomak ba feto no labarik-feto sira ho defisiénsia.
Mai ita asegura mós katak dadus kona-ba jéneru sai parte ida hosi governasaun loroloron nian—parte ida hosi maneira oinsá ita planeia, orsamenta, implementa, koordena, no sukat rezultadu sira.
Hamutuk, ita bele nakfilak Perfil sira ne’e ba mudansa pratika: serbisu ne’ebé inkluzivu liu, oportunidade ne’ebé di’ak liu, komunidade sira ne’ebé forte liu, no dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé sustentável ne’ebé fó benefísiu ba ema hotu.
Ha’u hakarak agradese ba Sekretaria Estadu ba Igualdade, UN Women, no parseiru sira hotu ne’ebé kontribui ba serbisu importante ida ne’e.
Diskusaun kona-ba Prioridade Polítika Governu nian (PPG), ne’ebé hahú iha 17 Agostu 2026 no hala’o to’o 27 Agostu 2026, oferese oportunidade ida atu uza dadus sira-ne’e hanesan evidénsia hodi informa desizaun sira ne’ebé promove igualdade jéneru iha nasaun tomak.
Ha’u nota katak Diretór-Jerál Desentralizasaun no Podér Lokál, hamutuk ho reprezentante sira husi Ministériu Estatál, mós partisipa. Sira husu atu publikasaun sira ne’e hatama iha Perfil Munisipál, hamutuk ho rezultadu sensu sira seluk, atu nune’e ema hotu bele asesu.







