Objetivus no Contexto Sensus
Introdusaun
Sensu populasaun hala’o ona iha Timor-Leste hahú kedas hosi kolonializasaun Portugés, maibé ninia objetivu ba de’it administrasaun no selu taxa nian. Sensu primeiru ne’ebé komprensivu hala’o iha tinan 1980 iha okupasaun Indonezia nian, iha tempu ne’eba populasaun rejista hamutuk 555,350. Sensu 1990 populasaun hamutuk 747,557 ne’ebé ajuda hodi halo polítika no estrutura administrasaun ne’ebé barak liu mak uza hahú hosi Timor-Leste nia independénsia iha 2002. Sensu primeiru depoizde independénsia mak hala’o iha 2004 ho populasaun hamutuk 923,198. Sensu 2010 mak hanesan sensu ba daruak iha Timor-Leste depoizde independénsia no ba dala haat hahú hosi 1980. Iha sensu 2010 enumera populasaun hamutuk 1,066,409.
Sensu Timor-Leste depois independénsia istórikamente de facto no hahú konta iha kalan sensu hosi loron 11/12 fulan-Jullu hanesan kalan referénsia. Métodu ne’ebé uza mak intervistadór sira ba vizita uma-kain sira, husu pergunta no rekolla resposta sira iha kestionáriu bazeia ba rekomendasaun ba nasaun seluk ne’ebé hanesan iha estatutu dezenvolvimentu sosiu- ekonómiku.
Objetivu
Objetivu primeiru hosi sensu populasaun no uma-kain 2010 iha Timor-Leste mak atu fornese informasaun baziku kona-ba demografía, karaterístika sosiál no ekonomia hosi populasaun ba Governu no parseiru importante sira seluk. Posibilidade hodi uza dadus sira-ne’e sei la hanesan no inklui formulasaun no monitoriza programa dezenvolvimentu nasionál; alokasaun rekursu iha nasionál; revé baliza administrativu no eleitorál; tau infraestrutura sosiál mak hanesan eskola, no ospitál; no peskiza. Objetivu espesífiku mak atu fornese dadus kona-ba:
- Medida, kompozizaun no distribuisaun espasiál hosi populasaun
- Nivel edukasaun ne’ebé atinji hosi populasaun
- Medida no hatuur forsa serbisu
- Prevelensia tipu no kauza hosi defi siente
- Nivel hosi fertilidade, mortalidade no migrasaun
- Númeru no tipu hosi urbanizasaun
- Kondisaun uma no sasán uma laran nian
- Partisipasaun iha produsaun agríkula no hakiak animal.