Vice-Ministru Finansas enkoraja nafatin INETL-I.P ho tulun husi UNFPA hodi prodús dadus ho kualidade di’ak no nafatin dezemina ba utilizadór sira
DILI, 11 Jullu 2023–Vise-Ministru Finansas, Helder Lopes, husu ba Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste, Instituto Públiku (INETL, I.P) ho tulun husi UNFPA atu nafatin halo peskiza profunda liu-tan hodi prodús dadus ho kualidade di’ak, nune’e bele benefisiu individu, instituisaun, no entidade sira seluk.
Enkaregadu husi UNFPA iha Timor-Leste ho Presidente INETL, I.P, Sr. Elias dos Santos Ferreira akresenta katak, objetivu prinsípal iha loron mundiál ba populasaun tinan ida ne’e maka Komemora Loron Mundiál ba Populasaun no advokasia ba halo polítika bazeia ba evidénsia ne’ebé garante direitu no desizaun ba feto, labarik-feto no foin-sa’e hotu iha Timor-Leste; 1). Halo advokasia hodi enkoraja utilizasaun dadus hodi aproveita dividendu demográfiku hosi populasaun foin-sa’e iha Timor-Leste no, 2). Halo advokasia hodi enkoraja utilizasaun dadus Sensu no Relatóriu Estatutu Populasaun Mundiál ba dezenvolvimentu sustentavel iha Timor-Leste.
Vice Ministru Helder salenta katak, ita halo programa ka osamentu, ita halo ba ema, ba populasaun maibé hau hanoin ita selebra loron populasaun nian ne’e importante ba ita hotu, nune’e iha mensajen balun ne’ebé hau hakarak hato’o Primeiru: iha agenda 2030 iha SDG fó emfaze ba buat P3 maka hanesan: People (ema), Planeta ka Planet no Prosperity (prosperidade). Populasaun ne’e sai elementu importante ba agenda dezenvolvimentu global, tamba ne’e mak ita selebra Loron Mundiál Populasaun, ita nia loron, tamba ita ema, ita populasaun, ita hamutuk mak sai populasaun ne’e importante tebes-tebes ba agenda dezenvolvimentu global no mós mai Timor-Leste, tamba ita opta agenda ida ne’e.
“Ha’u hakarak fó hanoin ba hirak ne’ebé serbisu iha área kolesaun dadus no analiza, katak prodús dadus ida hodi fó informasaun ba na’i-ulun ka sira ne’ebé halo planu hela, nune’e bele halo planu ho didi’ak bazeia ba evidénsia,” Vise-Ministru Finansa hateten iha ámbitu komemorasaun loron mundiál populasaun, ne’ebé realiza iha salaun Institute of Business (IOB), Fomentu, tersa ne’e.
Hodi bele hetan dadus ho kualidade di’ak, governante ne’e sujere atu peskizadór sira bele serbisu hamutuk ho entidade sira seluk, liu-liu parseiru dezenvolvimentu sira.
“Buat rua ne’ebé ha’u observa ba serbisu estatístika, tuir ha’u-nia hanoin ita persiza hamutuk hodi hametin liután serbisu, primeiru hosi dadus ka informasaun sira ne’ebé ita hetan liuhusi peskiza no sondajen oin-oin depois hakerek relatóriu, ita tenke asegura katak dadus ka informasaun sira ne’e, ninia efeitu iha, nune’e estudante sira bele le’e hodi aumenta koñesimentu hodi aplika iha prosesu aprendizajen no na’i-ulun sira bele utiliza halo polítika di’ak no parte seluk mós uza dadus hirak ne’e hodi hadi’ak di’ak liután saida mak sira halo,” nia akresenta.
Helder argumenta, dadus ne’ebé durante ne’e ekipa INETL kolleta liuhosi peskiza no sondajen sira gasta ona osan, enerjia no tempu tanba ne’e ninia efeitu ema tenke utiliza.
“Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste, Instituto Públiku (INETL, I.P) persiza haree ida-ne’e didi’ak, katak buat ne’ebé prodús tenke tau iha portal (website) no halo relatóriu ho livru mahar hodi asegura ema tenke lee no utiliza ba benefisiu indivídu, instituisaun no nasaun. Ne’e importante tebes tanba dala-barak imi dehan halo peskiza maibé ema la uza hanesan de’it, ezemplu agora Governu halo hela programa maka pragrama ne’e halo sein konsiderasaun, saida mak INETL halo ne’e mós hanesan de’it,” governante ne’e sujere.
Alende ne’e, governante ne’e husu instituisaun ne’e hodi iha kbiit, tantu rekursu umanu, finanseira, institusionál no hametin kooperasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira, liu-liu Fundu Nasoens Unidas ba Populasaun (UNFPA, sigla inglés) atu dadus sira ne’ebé iha área temátika ne’ebé presiza tenke iha kbiit hodi disponibliza dadus iha tempu própriu.
“Ha’u fó informasaun Governu iha ninia planu no alvu ida atu hanenus kiak iha tinan-lima oin mai ba 10%, kestaun mak ne’e atu hamenus kiak 10% ne’e ninia kiak iha Timor ne’e agora hira, karik ita la hatene to’o tinan-lima mai maki ta halo peskiza ita la menus ka sa’e,” nia deskreve.
INETL halo ona peskiza importante balun hanesan dadus forsa traballu iha tinan 2021, sensu populasaun no uma-kain 2022, sensu agrícola 2019, enkuantu iha 2023 sei halo peskiza ba kiak, no tinan 2024 peskiza ba demografia saúde iha Timor-Leste.
Iha eventu marka prezensa husi Vice Ministru Finansa, Helder Lopes, Enkaregadu UNFPA nian iha Timor-Leste, Sra. Pamela, Presidente INETL-IP, liña ministerial, Instituisaun, akademikus, sociedade sivil no media. Eventu ne’e halao iha Salaun Institute of Business (IOB) Fomentu, Dili.