Skip to main content

Índise Presu Konsumidor

Hanehan iha Ne’e – Índise Presu Konsumidor nian nomos Tuir Rejiaun

Índise Presu Konsumidór (IPK) sukat taxa mudansa iha tempu iha folin sasán no servisu konsumu nian, ne’ebé sosa ka hetan hosi umakain sira, ne’ebé umakain sira uza diretamente, ka indiretamente, hodi satisfás sira nia nesesidade no hakarak rasik.

IPK maka estatístika ida ho perfil aas liu ne’ebé maka halibur hosi eskritóriu nasionál estatístika nian. Ida-ne’e uza hanesan sasukat prinsipál inflasaun nian, ba eskalasaun saláriu no kontratu nian, no iha kompilasaun konta nasionál sira. Ida-ne’e mós uza barak iha análize ba estadu ekonomia nian.

IPK Timor-Leste nian kalkula nu’udar média ponderada husi persentajen mudansa presu ba konjuntu espesífiku ida, ka ‘‘cesta’’, husi produtu konsumidór sira, pezu sira ne’ebé reflete sira-nia importánsia relativa iha konsumu uma-kain nian hanesan sukat iha Peskiza Padraun Moris (TLSLS) Timor-Leste 2014 nian. Produtu no servisu konsumidór sira ne’e klasifika tuir Klasifikasaun Konsumu Individuál tuir Objetivu (COICOP) ba Grupu sanulu (haree tabela iha kraik) no klase gastu 35. Kada grupu no klase despeza iha nia pezu ka sasukat rasik ho importánsia relativa iha konsumu uma-kain timoroan sira. Pezu ketak sira konstrui ba Dili, Baucau no Munisípiu sira seluk hotu hamutuk (“Seluk”).

IPK hetan revizaun no re-ponderasaun tuir lansamentu TLSLS 2014 no IPK Série 3 foun introdús hahú hosi Agostu 2018. CPI Série 3 hanesan índise mensál ida ba Timor-Leste, ho índise analítiku sira ba Dili, Baucau no ex-Dili mós disponivel kada fulan. Iha nivel Grupu, pezu sira ba IPK Série 3 hahú hosi Agostu 2018 maka hanesan tuirmai:

TABELA: Pezu grupu ba IPK Timor-Leste hahú husi Dezembru 2012Pezu sira
No.DeskrisaunIha pursentu
1.Hahán no Bebida sira ne’ebé la’ós alkóliku54.1
2.Alkol no Tabaku7.0
3.Roupa no Sapatu7.0
4.Uma6.3
5.Mobiliáriu, Ekipamentu Uma-laran no Manutensaun Rutina ba Uma-laran7.9
6.Saúde1.9
7.Transporte5.8
8.Komunikasaun4.8
9.Rekreasaun no Kultura3.5
10.Edukasaun1.8

Fulan-fulan Institutu Nasionál Estatístika rekolla presu iha Munisípiu Dili ba sasán IPK hotu-hotu, no ba sasán importante sira iha Munisípiu sira seluk.

Ami-nia Parseiru sira