Skip to main content

Peskiza Nasionál Konsumu ikan ba tinan 2024-2025

Díli, 10 Fevereiru 2025 (INETL)–Presidente Instituto Nacional Estatística de Timor-Leste, Institutu Públiku, Sr. Elias dos Santos Ferreira, Asistente Representate husi Food Agriculture Organization (FAO) iha Timor-Leste, Sra. Paula Lopes da Cruz ho mós tékniku INETL, Sr. Ricardo do Santos Cruz, hamutuk ofisialmente loke formasaun ba staff casuais ne’ebé hanaran enumeradóres hamutuk ema nain 21. Iha formasaun ne’e rasik fornese husi formadór tékniku nain 7, no sira nain hitu ne’e sei sai mós hanesan Supervizor, no sira ne’e hetan nomesaun husi lina Ministério relevantes maka hanesan; Ministério das Finansas liu husi INETL, I.P., Ministério Agrikultura no Peska (MAFP) no Ministériu Saúde (MS) no informa mós katak, peskiza nasionál konsumu ikan ba daruak nian hala’o iha (tempu udan) 2025, peskiza nasionál konsumu ikan ba dahuluk nian iha (tempu bai-loron) hala’o tiha ona iha tinan 2024. Realizasaun peskiza ida ne’e tamba hetan fundos husi FAO, Governo Timor-Leste no World Fish. Eventu ne’e hala’o iha edifisio INETL Cai-coli, Dili, Timor-Leste.

Objetivu husi peskiza nasionál konsumu ikan iha Timor-Leste 2024-2025 atu ajuda governu Timor-Leste (INETL/MAFP/MS) hodi monitoriza progresu husi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel númeru 2 (ODS 2) – Hakotu hamlaha no mellora diversidade dietária liu husi alkansa konsumu ba produtu ikan no ai-han tasi. Peskiza ne’e mai ho objetivu atu kuantifika konsumu pur kapita husi produtu ikan/ai-han tasi iha Timor-Leste no komprende distribuisaun jeográfika husi fatór sosio-ekonómiku ba konsumu ikan. Sra. Paula Lopes acesenta.

Iha abertura formasaun ba peskiza ida ne’e, Sr. Presidente INETL, I.P., hateten katak, peskiza ida ne’e sei involve mós atividade koleksaun dadus iha terrenu liu husi maneira intervista direita ho uma-kain sira ne’ebé selesionadu ho maneira random ka acak hodi bele reprezenta munisípiu hotu iha Timor-Leste através époka/musim rua iha Timor-Leste (bai-loron no udan). Rezultado husi peskiza ne’e sei ajuda MinistérioAgrikultura e Peskas no Ministério Saúde atu dezenvolve polítika supply no demanda ho ekitável no efikaz liu-tán hodi hasa’e konsumu ikan iha Timor-Leste no iha tempu hanesan hodi bele atinji Objetivu Dezenvolvimento Sustentavel-ODS iha tinan 2030.

Iha tempu hanesan Sr. Presidente INETL haktuir katak, iha Peskiza Nasionál Konsumu ikan ne’e, peritus hamutuk tékniku sira husi Ministériu Finansas liu husi INETL, Ministériu Agrikultura no Peska no Ministériu Saúde produz tiha ona Matadalan ba Enumeradór ho Supervizór hodi hala’o papél ne’ebé ita bo’ot sira sei responsabiliza iha terrenu, ho nune’e ami gestores ohin marka presensa iha ne’e atu fó hanoin nafatin ita bo’ot sira hodi tuir treinamentu iha loron tolu ne’e ho intensive ka seriu hodi nune’e bele ezekuta ho diak, no rezultado dadus bele hetan kualidade ne’ebé diak duni atu uza hodi responde ba polítika sira ne’ebé temi ona iha inisiu.

Ami-nia Parseiru sira