Skip to main content

Peskiza ba Programa Comparasaun Internasionál 2024 (ICP Survey)

Díli, 10 Fevereiro 2025 – Instituto Nacional Estatística Timor-Leste, I.P, liu husi Presidente Sr. Elias dos Santos Ferreira, hamutuk ho Programa Comparasaun Ineternasionál ka ICP ni’a Rejionál Coordenadór ba ADB, Sr. Kaushal Joshi ofisialmente loke formasaun ka treinamento kona-ba ICP ba iha funsionario INETL, I.P., nian, liu-liu sira ne’ebé hamahan-an iha departamentu ekonómia no social. Funsionario sira ne’e hamutuk ema nain rua-nulu resin rua ne’ebé sira nia serbisu kona-bá pariadade poder sosa (PPPs Sigla ingles) ba produto domestiko bruto (PDB/GDP), despezas ba konsumu individual no seluk-seluk tan. Eventu formasaun ne’e hala’o iha sala-Conferencia REHA INETL, Cai-coli Dili, Timor-Leste.

Iha seremonia abertura ba treinamentu peskiza ba Programa Comparasaun Internasionál ne’e, Presidente INETL, I.P., Sr. Elias dos Santos Ferreira emfaze ba funsionarios husi departamento ekonómia sira katak, formasaun ho nia durasaun semana ida ne’e importante tebes mai ita, ho nune’e formasaun ne’ebé sei fornese husi peritus ADB sira kona-ba ICP ne’e, wainhira ita bo’ot sira tuir mak la komprende no halo operasaun ba sistema konfundi karik bele husu didiak hodi nune’e sira bele esplika neneik no klaru hodi ita bo’ot sira entende ho diak.

Iha tempu hanesan Presidente INETL, Sr. Ferreira ho ICP ni’a Rejionál Coordenadór ba ADB, Sr. Kaushal Joshi hakarak agradese ba serbisu hamutuk diak ne’ebé hala’o ona entre INETL ho ICP rejional ADB nian hala’o uluk ona sorumutu liu husi virtual iha loron 5 fulan Novembro 2024 konaba workshop ba konseitu ICP no operasaun ICP 2024 ba Instituto Nacional Estatístika Timor-Leste. Sr. Joshi haktuir katak, membros husi ekipa INETL nian attende treinamentu loron ida nian ne’ebé inkluindu introdusaun ba konseitu ICP no rekerimentos peskiza ba ICP sectoral ba konsumu familia, kompensasaun governasaun, makina no ekipamentos, no konstrusaun nian. Pedidu detallu ba despezas produto domestiku bruto mós hetan hotu kobertura. Hakarak informa mós katak, iha fulan novembro liu husi virtual ekipa INETL aprezenta tiha ona sira nia planu serbisu kona-ba ICP 2024, Sr. Joshi salienta.

Sr. Joshi informa katak peskiza ba Programa Comparasaun Internasionál (ICP) hanesan inisiativa estatístika mundiál ida ne’ebé lidera husi Banku Mundiál ne’ebé hamahan-an iha mahon Komisaun Estatístika Nasoens Unidas (UNSC) nian. ICP halo estimasaun ba paridade poder sosa nian (PPPs) ba ekonómia mundiál sira, hodi fornese sasukat presu no volume nian ne’ebé komparavel husi produtu domestiku bruto (PDB/GDP) no komponente husi gastus sira. Comparasaun ICP sia maka halo ona to’o ohin loron: 1970, 1973, 1975, 1980, 1985, 1993, 2005, 2011, 2017, and 2021 – no publikasaun ba dha-sanulu hala’o ona iha 2024.

ICP hala’o hanesan parseria globál ida hosi nasaun sira, ajénsia multilaterál sira no akademia. Númeru ekonómia partisipante sira iha siklu ICP 2021 nian konsistente ho siklu ICP 2017 nian, no posibilidade bo’ot ICP Timor-Leste sei hala’o iha tinan 2025 tu’ir planu ne’ebé iha.

Seitór ne’ebé mak inklui iha ICP nia laran mak hanesan tu’ir mai ne’e:

  • Konsumu ba família (Household consumption)
  • Konstrusaun (Construction)
  • Makina no ekipamentos (Machinery and equipment)
  • Aluga hela fatin (Housing rental)
  • Kompetisaun governamental (Government competition)

Objetivu husi peskiza no formasaun ne’e mak:

  • Formasaun ba ekipa ICP’s INETL liga ba seitór sira ne’ebé mensiona iha leten no halo preparasaun ba implementasaun ICP Timor-Leste.
  • Identifika amostrajen ba outlet no mós produtu no servisus sira ne’ebé konsidera hanesan seitór ne’ebé iha kontribuisaun ba ICP.
  • Husi peskiza ida ne’e, ita bele halo komparasaun presu entre nasaun sira ne’ebé sai membru ICP nian.
  • Sei halo diskusaun grupu ba produtu ne’ebé mapamentu ona iha ICP ne’ebé ita konsidera produtu sira ne’e disponivel iha ita nia nasaun.
  • Sei halo diskusaun ba enkuadramentu/framework no planu ICP tu’ir mai

Determinasaun amostrajen ba munisípiu no merkadu sira sei kobre: Dili, Baucau (Baucau villa), Bobonaro (Maliana), Ainaro (Ainaro Villa & Maubisse), Ermera (GLENO) no RAEOA (Oecusse). -Ends.

Ami-nia Parseiru sira