Establesimentu Estatística kona-ba Land Cover ho applikasaun Open Foris
Dili, 05 Maiu 2025 (INETL, I.P) – Presidente Instituto Nacional Estatística de Timor-Leste, Institutu Públiku, Sr. Elias dos Santos Ferreira ofisialmente loke abertura Seminariu Preparasaun Estabelesementu Estatístika kona-bá Land Cover Accounts durante loron ida, iha seminariu referre hetan partisipasaun maksimu husi superior no tékniku specializadas husi Linas Ministérios, Autoridades, Institutu Públik no mós ONG sira. Iha ne’e foka liu ba sira nia serbisu kona-ba Big Data (dadus ho kapasidade boot) ne’ebé normalmente utiliza ferramenta, aparelhu no plataforma oin-oin.
Objetivu seminario ne’e atu hatudu ba ita oinsa jere, monitoria ba mudansas no estatuto transforma utilizasaun rai iha Timor-Leste.
Land Cover ka kobertura rai maka hanesan komponente fundamentál ida hosi superfísie rai ni’an, ne’ebé influensia prosesu ambientál oioin no atividade humanu sira.
Iha okaziaun ne’e Presidente INETL, Sr. Ferreira haktuir katak, seminariu ne’e importante, tamba ne’e asuntu tékniku, iha ne’e atu haree liu ba iha rai, utilizasaun rai produtivu ka la produtivu, exemplu rai produtivu mak ita normalmente utiliza ba Agrikuiltura, Floresta no sira la produtivu ita uza ba halo uma ka infraestrutura sira. Maibé iha realidade dadaun ne’e ita nia populasaun utiliza fali rai produtivu hanesan rai serve ba natar tranforma fali ba infraestrutura ka hari uma no seluk-seluk tan.
Ekipa tékniku INETL, I.P., hala’o projetu Land Cover accounts ne’e importante tamba iha ne’e sira iha abilidade tékniku apresentasaun projetu refere, ho ferramenta, plataforma no aparellu oin-oin hodi hamosu ka demostra “Big Data” iha ambito mais fasil no lais, ho nune’e ekipa tékniku sira tu’ur hamutuk hodi konvida lina ministérios ne’ebé relevante ho rai hanesan; Ministériu Justisa, Estatal, Agrikultura, SEATOU, Mio-Ambiente, Fundasaun Haburas no mós PERMATIL hodi hafahe ka share matenek ba malu hodi mellora dadus ho kapasidade bo’ot (Big Data) no kompleksu. Ho establesimentu land cover ida ne’e hodi hafasil governantes sira projeta sira nia programa ne’ebé efetivu no efikasia tuir metas ne’ebé iha, Sr. Ferreira, acresenta.
Iha Occasion hanesan tékniku INETL, I.P., sira apresenta projetu land cover accounts hanesan;
i). Ground Truth Survey hanesan koleksaun dadus ida ne’ebé fasparte mós husi Landcover program nia atividade ne’ebé sei hala’o iha terreno hodi kompleta servisu remote sensing ne’ebé hala’o deit husi Google Earth Engine iha Dekstop.
ii). Remote sensingsei foka ba maneira oinsa utiliza plataforma ho naran Google Earth Engine ba iha metódu prosesamentu informasaun/dadus Land Cover. Metodu ne’e importante tebes atu monitoria mudansa iha utilizasaun rai, hanesan deforestasaun, urbanizasaun, protesaun Ambiental no seluk-tan. Teknolojia ne’e bele ajuda polítika na’in sira, ba evidénsia ne’ebé la presiza halo koleta dadus manuál/konvensionál hodi hatán fali kontinuidade monitorizasaun iha tempu naruk.
iii). Spatial sampling hanesan metodu amostrazen ida ne’ebé utiliza hodi selesiona segmentasaun rai. Selesaun ba segmentasaun rai sei aplika metódu two-stage cluster sampling iha ne’ebé parcela mak sei sai hanesan cluster no iha kada parcela ita sei selesiona grid (kuadradu 50 m x 50 m) hodi sai hanesan objetu atu kolekta dadus ground truth survey.
IV). Diseminasaun dadus land cover hanesan prosesu visualizasaun land cover, hosi preparasaun dadus to’o publikasaun. Dadus husi land cover klasifikadu ona bele analiza no transforma ba produtu sira hanesan mapa, infographic no web map interativu. Hodi bele ajuda komunika mudansa iha ba rai ho forma ne’ebé klaru no simples. Prosesu ida ne’e inklui preparasaun dadus, analiza mudansa, kria visualizasaun no publika rezultadu uza Quantum Geografika Sistema Informasaun (QGIS), Excel, no plataforma web. _ remata.