Skip to main content

Peskiza Demografia no Saúde (TL-DHS), importante ba nasaun nia futuru

Dili, 02 Setembru 2025 – Institutu Nacional Estatístika Timor-Leste, Institutu Públiku (INETL, I.P), Ministério Finansas, UNFPA, hamutuk ho Ministériu da Saúde ohin ofisialmente hala’o abertura formasaun ba enumeradóres ho supervisores nian ba Peskiza Demográfiku no Saúde 2025, iha Auditóriu Ministériu Finansas.

Iha premeiru diskursu ne’ebé hato’o husi UNFPA nia Representante iha Timor-Leste, Sra. Navchaa Suren, hakarak hato’o apresiasaun kle’an ba lideransa esepsionál Ministériu Finansas nian, ne’ebé ezerse liuhosi INETL. Ita-boot nia vizaun, kompromisu, no orientasaun estratéjiku sai hanesan buat ne’ebé importante tebes hodi halo peskiza ida-ne’e sai posivel. DHS 2025 reflete Governu nia prioritizasaun ba dadus ho kualidade aas, hanesan artikula ho klaru iha Planu Estratéjiku INETL, no subliña importánsia ne’ebé tau iha elaborasaun polítika bazeia ba evidénsia ba dezenvolvimentu nasionál nian.

Sra. Suren ho Presidente INETL, I.P., Sr. Elias dos Santos Ferreira mós hakarak rekoñese kooperasaun no orientasaun téknika ne’ebé destakadu hosi Ministériu Saúde, ne’ebé nia matenek garante katak peskiza ne’e aborda preokupasaun krítiku sira saúde no moris-di’ak nian iha nasaun tomak. Kolaborasaun ne’e hatudu aprosimasaun olístiku Governu nian, liga sistema Estatístika ne’ebé forte ho lideransa setoriál hodi hadi’a feto, labarik, no família sira-nia moris iha Timor-Leste laran tomak.

DHS hanesan Peskiza nasionál ida ne’ebé importante liu ba Timor-Leste. Ida-ne’e fornese dadus ne’ebé konfiável no ho kualidade aas kona-ba populasaun, saúde, edukasaun, no kondisaun moris nian. Dadus hanesan ne’e krítiku atu monitoriza progresu, orienta programa sira, no hadi’a povu Timor-oan sira-nia moris iha aliñamentu ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável no prioridade dezenvolvimentu nasaun nian.

Iha oportunidade hanesan Diretór do Gabinete Politica, Planeamentu, Kooperasaun no Desenvolvimentu Saúde, Ministériu da Saúde, Sr. Narcisio Fernandes ho Presidente INETL, I.P., Sr. Ferreira sublina katak, Iha esforsu ida-ne’e nia fuan maka enumeradór sira. Kredibilidade no utilidade hosi Peskiza ida-ne’e depende tomak ba kualidade hosi dadus ne’ebé ita-boot halibur. Entrevista hotu-hotu ne’ebé ita-boot hala’o, resposta hotu-hotu ne’ebé ita-boot rejista, tenke loos, klean, no konsistente. Serbisu ho kualidade aas iha kampu la’ós de’it importante—ida-ne’e esensiál. Importante hanesan mós ita-nia formadór sira, ne’ebé tuir ona preparasaun ne’ebé rigorozu no partisipa ona iha pré-teste hodi garante katak enumeradór sira iha ekipamentu tomak atu hala’o peskisa tuir padraun ne’ebé aas liu.

Iha sorin seluk, UNFPA nia Representante Sra. Suren, Presidente INETL, I.P., Sr. Ferreira hamutuk ho Diretór do Gabinete Politica, Planeamentu, Kooperasaun no Desenvolvimentu Saúde, Ministériu da Saúde, Sr. Fernandes haktuir katak, Peskiza ida-ne’e sai posivel tanba apoiu jenerozu hosi doadór sira—DFAT, Banku Mundiál, UNICEF, WFP, no UNFPA—no mós partisipasaun ativu hosi Governu, organizasaun sosiedade sivíl sira, no Komité Diretivu DHS nian. Ita-boot nia lideransa, kolaborasaun, no supervizaun asegura katak peskiza ne’e nasionál, inkluzivu, no hala’o tuir padraun aas liu kona-ba kualidade no ezatidaun.

Presidente INETL, I.P., Sr. Ferreira informa mos katak, ho fundu sira ne’ebé agora asegura no kompromete ona ba 2025, serbisu prinsipál iha kampu sei hala’o iha tinan ida ne’e nia laran. Implementasaun ne’ebé oportunu no koordenadu ho di’ak sei sai esensiál, no UNFPA iha nafatin kompromisu tomak atu servisu hamutuk ho INETL, Ministériu Saúde, no parte interesada hotu-hotu atu alkansa ita-nia objetivu sira ne’ebé ita fahe. Haree ba oin, lakuna finansiamentu ida sei iha nafatin ba 2026, ne’ebé sei presiza kolaborasaun no mobilizasaun rekursu sira ne’ebé kontinua.

Ikus liu, ami hotu hakarak hato’o ami nia apresiasaun klean ba ICF ba nia asisténsia téknika, hodi garante katak peskisa ne’e hala’o tuir padraun internasionál sira no fó rezultadu sira ne’ebé reprezentativu iha nasionál, ho kualidade aas. Sira nia matenek sai folin-boot tebes hodi apoia formasaun ba formadór sira no asegura katak enumeradór sira preparadu tomak ba ezersísiu nasionál krítiku ida-ne’e.

Maluk enumeradór no formadór sira, formasaun ida-ne’e tau fundasaun ba susesu. Ita-boot sira-nia dedikasaun, atensaun ba detalle, no kompromisu ba kualidade sei garante katak DHS 2025 prodús rezultadu sira ne’ebé konfiável, kredivel, no signifikativu ne’ebé sei forma Timor-Leste nia dezenvolvimentu ba tinan hirak tuir mai.

Mundu ohin loron tama ona ba era globalizasaun no INETL, Ministériu das Finansas mós adapta no kapta aktividades Estatístika uza dijitalizasaun hanesan aparelu CAPI/Android iha entrevista ba populasaun iha sensu no peskiza sira iha passado, ami konsiente katak iha peskiza ne’e ita uja aparellu ne’ebé temi iha leten ne’e sei hafasil ita hodi fó sai resultadu lalais hodi nain ulun sira usa dados halo planu ba desenvolvimentu nasionál, Sr. Presidente INETL, akresenta. Iha lansamentu ne’e hetan partisipasaun masimu husi, gestores Ministériu da Saúde, Gestores Ministério das Finansas, agencias Nasoens Unidas nian iha Timor-Leste, Banku Mundiál, DFAT, ambasadores, Sosiedade Sivíl, liña ministerioes, enumeradores DHS nian no Media.

Ami-nia Parseiru sira