Skip to main content

Timor-Leste Lansa Inisiativa Inovadór Baseia ba Dadus Atu Hadia no Moderniza Sistema Protesaun Sosiál Nasionál

Dili, Timor-Leste. Governu Timor-Leste, liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Institutu Nasional Estatístika Timor-Leste (INETL, I.P.), no Programa Ai-han Munduál Nasoins Unidas (WFP), lansa ona inisiativa bazeia ba dadus atu hametin sistema protesaun sosiál nasionál no hadia rezultadu nutrisaun ba inan no oan.

Iha serimónia asinatura iha loron 11 Fevereiru, Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun S.E. Verónica das Dores hateten importánsia husi pasu kolaborativu ne’e:

“Ita nia objetivu mak atu harii sistema protesaun sosiál ida-ne’ebé justu, reziliente no responde ho lalais. Ho parseira ida ne’e, Timor-Leste halo ona pasu ida-ne’ebé importante atu hadia nutrisaun inan no oan nian, hamenus numeru ra’es badak, no mós hametin sistema sira ne’ebé proteje ita-nia sidadauun sira ne’ebé vulneravel liu.”

Hanesan parte ida husi inisiativa ida ne’e, INETL, I.P., asina ona akordu komprehensivu ida ho MSSI no WFP/PAM atu hala’o sensus uma-kain iha munisípiu Covalima, Ermera no Oecusse, hahũ iha fulan Marsu 2026. Atividade ne’e sei halibur dadus sosio-ekonómiku no vulnerabilidade detalladu hosi uma-kain besik 60,000 hodi estabelese rejistu sosiál nasionál no apoiu benefisiáriu alvu ba programa Bolsa da Mãe Kondisionál ba Saúde Nutrisaun Inan no Oan (BdMK_SANUTRIO).

Prezidente INETL, I.P., Senhor Elias dos Santos Ferreira ko’alia liu kona-bá papél sentrál dadus nian iha forma polítika efetiva:

” Dadus ne’ebé fiável mak baze ba polítika di’ak. Sensus ida ne’e sei la’ós de’it haforsa ita-nia abilidade atu identifika alvu programa BdMK_SANUTRIO ho loloos maibé mós sai baze ba rejistu sosiál nasionál iha futuru ne’ebé asegura desizaun governu ida-ne’ebé bazeia ba evidénsia di’ak liu ne’ebé disponivel.”

Inovasaun boot ida iha parseira ida ne’e mak aplikasaun modelu Proxy Means Test (PMT) ho aumentu intelijénsia artificial/machine-learning, ne’ebé dezenvolve hamutuk husi WFP no INETL, I.P., ho kolaborasaun husi MSSI, ho apoiu husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB-sigla inglês). Inovasaun ida ne’e koloka Timor-Leste sai hanesan nasaun uluk-liu iha Sudeste Aziátiku nia laran ne’ebé adota aprosimasaun machine-learning ba alvu protesaun sosiál, ida ne’e reprezenta modernizasaun signifikativa ba sistema dadus nasionál.

Uza modelu dijitál foun ida ne’e hodi avalia vulnerabilidade uma-kain nian halo prosesu ne’e lalais liu, konsistente liu, no la depende ba julgamentu subjetivu, tanba uma-kain hotu-hotu hetan avaliasaun ho kriteriu hanesan ne’ebé baze ba dadus. Sistema ne’e mós sei atualiza beibeik ho dadus levantamentu nasionál sira, hanesan Timor-Leste Standard of Living Survey, atu asegura loloos no reflete mudansa ekonómika ne’ebé nasaun nian. Hamutuk, funsaun hirak-ne’e ho objetivu atu hametin kapasidade nasaun nian atu foti desizaun bazeia ba evidénsia, liu-liu importante durante xoke ekonómiku ka klimátiku.

Reprezentante WFP, Jacqueline de Groot, sublinha importánsia progresu ida-ne’e:

“Parseria ida ne’e hanesan pasu importante ida ba Timor-Leste nia paisazen protesaun sosiál. Liu husi aliña ho prioridade Governu nian no halibur dadus ho kualidade aas, análize avansadu, no lideransa nasionál ne’ebé forte, ita ajuda atu asegura katak apoiu ne’ebé loos to’o ba família sira ne’ebé presiza liu. WFP sente orgulho atu apoiu esforsu ida ne’ebé lidera husi nasaun.”

Aleinde apoiu ba Programa BdMK-SANUTRIO, ne’ebé alvu ba inan isin-rua, inan fó-susu no labarik tinan tolu mai-kraik, sensus ne’e sei sai nu’udar pilotu ba Governu nia objetivu ba tempu naruk atu kria rejistu sosiál nasionál ida-ne’ebé forte no integradu. Rejistu hanesan ne’e importante tebes atu fornese servisu protesaun sosiál ne’ebé adaptativu no responsivu ba xoke, ne’ebé ajuda família vulneravel bainhira iha krize.

Ho parseria ida ne’e, Timor-Leste hatudu kompromisu maka’s atu hala’o polítika públiku bazeia ba dadus no modernizasaun sistema protesaun sosiál sira, ne’ebé ikus mai kontribui ba família ne’ebé saudavel liu no reziliensia nasionál ne’ebé forte liu.

Ami-nia Parseiru sira